Dobrodošli
Korektivna gimnastika - pokret kao osnovno sredstvo u prevenciji lošeg držanja tela
Pokret, fizička vežba, kao osnovno sredstvo kineziterapije, samim tim i korektivne gimnastike deli se na :
- Aktivne vežbe
- Pasivne vežbe
- Potpomognute vežbe
- Vežbe protiv otpora
- Vežbe disanja, masaža i samomasaža
U odnosu na mogućnosti vežbača određuje se i sam tip fizičke vežbe.
Mišiće koji učestvuju u pokretu delimo na:
- Agoniste, pokretači odgovorni za pokret
- Antagoniste, oponenti agonistima
- Sinergiste, pomagači agonistima
- Fiksatore, stabilizatore okolnih zglobova
Zavisno od vrste mišićnog naprezanja razlikujemo:
1. Izotoničku kontrakciju
Može biti koncentrična (pripoji se približavaju) i ekscentrična kontrakcija (pripoji se udaljavaju), napetost mišića ostaje nepromenjena tokom promene dužine mišića.
2. Izometrijsku kontrakciju
Ovu kontrakciju karakteriše promena mišićne napetosti, a dužina mišića ostaje ista.
3. Izokinetičku kontrakciju
Vrsta kontrolisane mišićne kontrakcije koja proizvodi pokret pri konstantnoj brzini. Koristi se u rehabilitaciji na, tzv. izokinetičkim dinamometrima.
Važnost poznavanja mišićnih kontrakcija je velika u praktičnom radu kada se vrši izbor korektivnih vežbi.
Mišići funkcionišu tako što deluju silom na mesto na kojima su pripojeni za kosti, a kosti čine različite vrste sistema poluga.
Poluge u čovečijem telu dele se na:
- Poluge prvog reda (poluge ravnoteže)
- Poluge drugog reda (poluge snage)
- Poluge trećeg reda (poluge brzine)
Primena početnih položaja u korektivnoj gimnastici je od velikog značaja. U odnosu na deformitet i druge mogućnosti samog polaznika (starost, mišićna snaga, elastičnost...) bira se i početni položaj. U praksi se koriste sledeći početni položaji (PP):
- Ležeći pp; na trbuhu, leđima i boku
- Sedeći pp; turski sed, prednožno i raznožno
- Klečeći pp; upor klečeći
- Stojeći pp; pored ripstola, licem ili leđima
- PP u visu
- PP u uporu
Principi rada u korektivnoj gimnastici pomažu u realizaciji programa vežbi i siguran su vodič ka dobrim korektivnim rezultatima.
Treba istaći sledeće principe:
2. Principi motivacije:
- pricip analize i razumevanja vežbe,
- izbegavanje bola,
- princip postupnosti i sistematičnosti,
- kotinuitet, istrajnost i redovnost u vežbanju,
- princip izbegavanja monotonije, izborom pomagala, pp...
3. Princip praćenja i kontrolisanja
Kada se govori o samom doziranju vežbi treba voditi računa o osnovnim načelima vežbanja, od lakšeg ka težem i prostog ka složenom. Doziranje vršimo pomoću:
- Amplitude pokreta
- Tempa izvođenja
- Broja ponavljanja
- Dužine poluge
- Vremena trajanja vežbe




